Ljubiša Gvoić

 

Logori za Srbe
Prison Camps for Serbs

1991-1996



Postradala crkvena zdanja SPC

Destroyed Churches
1991-1995

Razaranja na KiM
Destruction of K&M

NATO Razaranje KiM
NATO Bombing K&M

       


Spisak Logora za Srbe
List of prison Camps for Serbs

KFOR 2003

SRPSKA DUHOVNA BASTINA NA KiM

SRPSKA DUHOVNA BASTINA NA KiM 2015 


SA AUTOROM KARTE SRPSKE DUHOVNE BAŠTINE NA KOSMETU

Protiv zaborava

Sa ovom mapom kulture kartograf "Politike" Ljubiša Gvoić želi svetu da pojasni srpsku prošlost i sadašnjost

LJUBIŠA GVOJIĆ

 

"Možemo mi svetu koliko god hoćemo da pričamo da je na Kosovu i Metohiji 1350 pravoslavnih crkava i manastira, svet će nas, iako je to nesporna istina, teško shvatiti dok mu, kako se kaže, crno na belo ne pokažemo da je tako. Upravo zbog toga pre četiri godine napravljena je karta koju smo nazvali "Srpski belezi na Kosovu i Metohiji" i koju je objavio Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. Pravljena 13 godina, ali objavljena u malom tiražu, ova karta – iako je doživela dva izdanja – nije imala odjeka kakvog bi bilo normalno da ima, jer je ona prvi dokument koji je i grafički pokazao kolika je rasprostranjenost i gustina belega srpske duhovne baštine na Kosovu i Metohiji", kaže Ljubiša Gvoić, kartograf našeg lista, čija je nova karta pod nazivom "Srpska duhovna baština na Kosovu i Metohiji" predstavljena na ovogodišnjem beogradskom Sajmu knjiga.

Dopunjavajući svoju prethodnu mapu četiri godine, Gvoić je, kako kaže, podatke za ovu "mapu koja ne pristaje na zaborav" skupljao iz istorijskih knjiga, monografija, istorija umetnosti, novina, pretačući tako na jedan komad hartije podatke koji bi, kad bi se sabrali u knjigu, činili zbornik od najmanje 5.000 stranica.

"Novine su, na žalost, u bliskoj prošlosti bile pouzdan izvor podataka o rušenju pravoslavnih spomenika kulture i duhovnosti na Kosovu i Metohiji", objašnjava kartograf čija će karta, upravo objavljena u izdanju Informativne službe Srpske pravoslavne crkve, biti štampana u tiražu od 10.000 primeraka. Srušenim i oštećenim crkvenim zdanjima posvećena je posebna, mala, mapa na velikoj karti, na kojoj se nalazi i spisak uništenih spomenika kulture i duhovnosti na Kosovu i Metohiji.

Šta je sve zabeleženo na ovoj unikatnoj karti koja je, za razliku od one objavljene pre četiri godine, prva ćirilična karta te vrste kod nas?

Na ovoj mapi – koja bi, kako kaže Ljubiša Gvoić, "političarima mogla da posluži kao putokaz za rešavanje krize na Kosovu i Metohiji, jer ako su narodi različitih vera i kultura mogli na ovom prostoru vekovima da žive zajedno, svakako to mogu opet, samo treba pronaći pravi model, što spada u posao političara"– zabeleženo je ukupno 1994 toponima. Kad se njihov broj podeli sa površinom Kosova i Metohije vidi se da se, otprilike, na svakih 2,5 kilometra nalazi neki beleg srpske prošlosti na ovom prostoru. Crkva, manastir, groblje, kula, vlastelinski dvorac ...

Na karti je 1181 crkva, 113 manastira, 48 isposnica, osam spomen-kapela i spomen-kosturnica. To je, podseća autor karte, 1350 crkvenih zdanja, sećajući se da mu je "jedan Rus u Hilandaru rekao da u celoj prostranoj Rusiji nema više od 1200 pravoslavnih manastira". Pretpostavljajući da bi na Kosmetu – iako taj izraz nerado koristi, smatrajući ga ustupkom zapadnim medijima i negiranju činjenica o nastanku Metohije – "bilo još više drevnih pravoslavnih svetinja da ih u prošlim vekovima osvajači nisu rušili, podižući od materijala sa razrušenih zdanja džamije, mostove, vodenice, kuće, bunare, škole, ambulante, pa čak i jedan javni nužnik", Gvoić kaže da je broj svetinja dokaz nespornog srpskog prisustva na ovom delu Balkana.

Osim crkvenih zdanja, na karti su ubeležena i 534 stara srpska groblja, 96 tvrđava i starih gradova i 14 dvoraca srpske vlastele, kaže autor mape koja bi, kako se očekuje, uskoro trebalo da se pojavi i na engleskom jeziku, izražavajući ogorčenje što su u bliskoj prošlosti meta separatista bili čak i spomenici kulture od izuzetnog značaja.

Otkrivajući da mu je još neostvareni san da napravi atlas Srpske pravoslavne crkve, od primanja hrišćanstva do današnjih dana, Gvoić kaže da već priprema dve nove karte. Prva će biti svedočanstvo o prinudnoj zabrani povratka Srba u severozapadni deo Metohije posle Drugog svetskog rata, koju priprema u saradnji sa Arhivom Srbije, a druga dokaz o prisustvu Srba u Zapadnoj Slavoniji i pre Velike seobe Srba iz 1690. godine.

M. Kuburović

povratak na kulturu